Politika

SUTRA U GLAVNOM GRADU BiH: Erdoganova posjeta Sarajevu važna i za poboljšanje ekonomskih veza Turske i BiH

U okviru posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Sarajevu će biti održan i Poslovni forum koji će organizirati DEIK/Poslovno vijeće Turkiye – Bosna i Hercegovina i Vanjskotrgovinska komora BiH.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 6. septembra dolazi u veoma važnu posjetu Bosni i Hercegovini.

Ekonomske teme će preovladavati dnevnim redom posjete, a predsjednik Poslovnog vijeća Turkiye – Bosna i Hercegovina pri Odboru za vanjsko-ekonomske odnose (DEIK) Hasan Topaloglu istakao je za Anadolu Agency (AA) da Turkiye i BiH gaje viševjekovne odnose i veze koji su uspostavljene za vrijeme osmanskog osvajanja ovih prostora i da te snažne veze traju i danas te je dodao da je BiH na čelu država koje Turkiye smatra prijateljskim i bratskim.

“Zato posjeta našeg predsjednika postaje još značajnija. Odnosi između dvije zemlje su jačali i jačali, posebno pod vodstvom predsjednika Erdogana. Vidimo da su se ovi ojačani politički odnosi pozitivno odrazili na naše ekonomske i trgovinske odnose u posljednjem periodu. Očekujemo da će uskoro, možda do kraja ove godine, biti dostignut ciljni nivo od milijardu dolara trgovine između dvije zemlje. Stoga vjerujem da će ova posjeta doprinijeti našim političkim, kao i našim ekonomskim i trgovinskim odnosima”, kazao je Topaloglu.

– Poslovni forum –
U okviru Erdoganove posjete, u Sarajevu će biti održan i Poslovni forum koji će organizirati DEIK/Poslovno vijeće Turkiye – Bosna i Hercegovina i Vanjskotrgovinska komora BiH, a Topaloglu je kazao da će tom skupu prisustvovati i Erdogan, a da takvi forumi okupljaju uspješne privrednike iz dvije zemlje i doprinose promociji investicionih potencijala i uspostavi saradnje među biznismenima.

“BiH je možda mala zemlja s 3,5 miliona stanovnika, ali je privlačna zemlja za turske investitore zbog njene blizine i Evropi i važnim trgovinskim koridorima, kao i zbog pogodnosti koje nudi u trgovini sa zemljama Evropske unije. Pored industrije, među vodećim sektorima u Bosni i Hercegovini su poljoprivreda, stočarstvo, usluge, drvna industrija i šumarstvo. Poljoprivredno zemljište pokriva 50,3 posto zemlje, a šume 48,3 posto. Značajne investicione potencijale imaju i sektori metaloprerađivačke, automobilske podindustrije, tekstila, rudarstva i prirodnih resursa, energetike i turizma. U posljednje vrijeme, s povećanjem broja posjetilaca, posebno iz zemalja Zaljeva, građevinski sektor je postao vrlo atraktivan. Stoga će poslovni forum koji organiziramo biti važna prilika za turske investitore da uvide ovdašnje potencijale, kao i za investitore iz BiH u smislu uspostavljanja novih veza”, rekao je Topaloglu.

Turkiye je među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine, a u posljednje dvije decenije bilateralni odnosi su znatno unaprijeđeni. Prvi Sporazum o slobodnoj trgovini BiH i Turkiye potpisale su 2003. godine, a on je proširen i obogaćen 2019. godine i taj revidirani sporazum je na snagu stupio 1. augusta 2021. godine

“Naš obim trgovine, koji je bio 70 miliona dolara 2003. kada je potpisan prvi Sporazum o slobodnoj trgovini, porastao je na 845 miliona dolara do 2021. godine. Zvaničnici obje zemlje se nadaju da će ta cifra biti povećana na milijardu dolara što je prije moguće. Moje predviđanje je da će ovaj cilj biti ispunjen do kraja 2022. godine s ažuriranim Sporazumom o slobodnoj trgovini. Je li ovo dovoljno? Naravno da ne. Cilj nam je da podignemo ekonomske i trgovinske odnose između dvije zemlje na mnogo bolji nivo. Vjerujem da će sa ažuriranim sporazumom i naša ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i naš obim bilateralne trgovine dostići mnogo veći nivo”, naveo je Topaloglu.

– Srce Evrope –
Također je kazao da je Bosna i Hercegovina smještena na poziciji koja se može opisati kao srce Evrope, na važnim trgovinskim koridorima između Istoka i Zapada.

“Ova strateška lokacija je također izuzetno važna za turske investitore. U 2021. godini direktna ulaganja Turkiye u dionice u Bosni i Hercegovini iznose 296 miliona dolara. S obzirom na naše dobre odnose i jake veze, ovu cifru bi trebalo povećati mnogo više. Danas vidimo da mnoge važne turske investicije, kao što su Ziraat Bank, Natron Hayat i Sisecam Soda, uspješno posluju u Bosni i Hercegovini. Također imamo mnogo kompanija koje uspješno nastavljaju svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini privatizacijama i direktnim ulaganjima. Bosna i Hercegovina možda ima složenu političku strukturu i tešku birokratiju, ali ove uspješne turske investicije trebale bi biti ohrabrujući faktor za naše potencijalne investitore”, rekao je Topaloglu.

Ukazujući na to da su proizvodni, bankarski i uslužni sektori među onima koji imaju najveći udio stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, Topaloglu je kazao da turskim poslovnim ljudima koji razmišljaju o investiranju preporučuje i sektore energetike i građevinarstva koji su u brzom usponu i sa značajnim potencijalom. Dodao je da su mnoge turske kompanije posljednjih godina dobile infrastrukturne tendere u Bosni i Hercegovini i na Balkanu i da i taj sektor ima značajan investicioni potencijal.

“Turska vidi BiH kao bratsku i prijateljsku zemlju. Naša zemlja pridaje veliki značaj trajnom miru, stabilnosti i ekonomskom razvoju na Balkanu, posebno u BiH. U tom kontekstu, kao DEIK/Poslovno vijeće Turkiye – Bosna i Hercegovina, ohrabrujemo turske investitore i zahtijevamo veće kapacitete i podršku bosanskohercegovačkih vlasti za strane investitore. Ulažemo velike napore da osiguramo da se politički odnosi na visokom nivou među nama odraze na naše ekonomske odnose na najbolji mogući način”, zaključio je Topaloglu.

Turski predsjednik Erdogan dolazi u posjetu Bosni i Hercegovini 6. septembra. O tome koji je značaj te posjete i šta su očekivanja kada je u pitanju njena refleksija na sektor ekonomije i trgovine za AA govorio je Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

“Zvanična posjeta predsjednika Republike Turske Bosni i Hercegovini, ali i susjednim zemljama, s velikim brojem privrednika je od velikog značaja, kako za našu zemlju, tako i za cijelu regiju. Ona je pokazatelj strateškog opredjeljenja Republike Turske za stabilnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije. Vjerujemo da će ista otvoriti vrata uspustavi novih poslovnih aranžmana i realizaciji određenih strateških infrastrukturnih projekata”, rekao je Marinković.

– Obraćanje zvaničnika –
U okviru Erdoganove posjete u saradnji DEIK-a i VTK-a planirano je održavanje poslovnog foruma u Sarajevu.

“Poslovni forum u okviru zvanične posjete predsjednika Erdogana održat će se 6. septembra i STK BiH, sa svojim turskim partnerom DEIK-om, organizuje ovaj skup na kojem će se obratiti zvaničnici dvaju država, što je pokazatelj ustrajne podrške država jačanju bilateralnih ekonomskih odnosa. U pratnji predsjednika Turske dolazi nam i velika grupa privrednika iz različitih oblasti: energetika, građevinarstvo, poljoprivreda i prehrana, namještaj, hemijska, farmaceutska i industrija plastike, tekstilna industrija i različite uslužne djelatnosti – od turizma, zdravstva, obrazovanja, do trgovine. Najveći broj kompanija je iz oblasti obnovljivih izvora energije i građevinarstva pa predviđamo da će fokus poslovnih susreta koji će se održati a bh. partnerima biti ne samo na trgovinskoj suradnji, nego i na ulaganjima u infrastrukturne i druge projekte”, navodi Marinković.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turkiye stupio je na snagu u julu 2003. godine.

“Od tada možemo istaknuti da se bilježi kontinuiran rast obima vanjskotrgovinske razmjene između dvije zemlje. Naime, u 2004. godini je zabilježen obim robne razmjene u iznosu od 206,2 miliona KM dok je u 2021. godini iznosio 1,46 milijardi KM. To znači da je razmjena povećana za više od sedam puta. Sa željom dodatnog unapređenja bilateralnih ekonomskih odnosa, prošle godine je u Sporazum o slobodnoj trgovini integrisana i dopuna, koja se odnosi na liberalizaciju sektora usluga. Ovim dopunama omogućava se stvaranje strateških partnerstava u oblasti infrastrukture, ITC sektora, turizma i drugih uslužnih grana”, ističe predsjednik STK-a BiH.

Turski investitori sve više su zainteresovani za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu, što ilustruju i zvanični podaci.

Prema podacima Centralne banke BiH Republika Turkiye je do 31. decembra 2021. godine investirala ukupno 265,3 milion eura ili 518,9 miliona KM te je na desetom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH, s učešćem od 3,1 posto u ukupnim investicijama.

“Od ukupnih dosadašnjih ulaganja Turske u BiH, najviše je investirano u prerađivačku industriju, preko 36 posto od ukupnih turskih investicija u BiH, a značajne su i investicije u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor, zdravstvo itd. Direktne strane investicije registrovane iz Republike Turske u BiH u 2021. godini iznose 147 miliona KM (75,2 miliona eura), ili čak 15,1 posto od ukupnih direktnih stranih investicija u BiH, što Tursku postavlja na istaknuto drugo mjesto najznačajnijih investitora. U strukturi ovih investicija, uz značajno povećanje vlasničkih udjela, reinvestirane zarade su imale najveću vrijednost. Iznos prošlogodišnjih investicija iz Turske u BiH najveći je u odnosu na prethodne godine, gledano od 2006. naovamo”, rekao je Marinković i nastavio:

“S obzirom da kompanije s turskim kapitalom u BiH tradicionalno uspješno posluju, što je posebno doprinijelo zadržavanju radnih mjesta i oporavku prerađivačke industrije u Bosni i Hercegovini u strateškim oblastima kao što su drvna, papirna, hemijska, prehrambena, građevinska, tekstilna i druge industrije, i ubuduće turskim kompanijama treba nuditi partnerstva i ulaganja u različite grane prerađivačke industrije. Inače, Turska je važan dobavljač sirovina i komponenti za bh. industriju, sve više bh. firmi koristi tursku opremu i tehnologije, a i radnu snagu, što je dodatni impetus za ulaganja turskih firmi u našoj zemlji. Takođe, u posljednje vrijeme u toku je realizacija kompleksnih projekata u oblasti nekretnina i obnovljivih izvora energije, gdje takođe postoji veliki potencijal za saradnju, kao i u oblasti turizma i ITC industrije. Potrebno je upravo dodatno iskoristiti liberalizaciju u uslužnom sektoru koja je omugućena izmjenama gore pomenutog Sporazuma o slobodnoj trgovini.”

– Problem nedostatak radnika –
Nedostatak kvalifikovane radne snage jedan je od većih problema, kako za domaću privredu, tako i za strane investitore u BiH.

“Problem nedostatka radne snage nije novi, ali jeste jadan od većih problema s kojim se susreću privrednici koji posluju u BIH. Strani investitori, ali i domaće kompanije već uvoze radnu snagu te su iskazali potrebu za povećanjem kvota. Treba svakako promovisati kategoriju sezonskih radnika kako bi naša preduzeća mogla da zadovolje trenutne potrebe za povećanjem radnika te vrste, ali svakako je potrebno vršiti i veću kontrolu i legalizovati boravak svih onih koji borave u BiH. STK BiH kroz učešće na regionalnim projektima već odavno radi na usklađivanju regionalnih standarda kvalifikacija kako bi se omogućilo lakše kretanje radne snage na regionalnom niovu. Već je primijećena potreba povećanja kvota za radnike u građevinskom i poljoprivrednom sektoru koji dolaze iz Turske te na tim i sličnim aktivnostima treba nastaviti djelovanje. Osim programa prekvalifikacije radnika u BiH, svakako je potrebno raditi i na vraćanju ljudi u BiH”, naglašava Marinković.

U posljednjih pet godina, Bosna i Hercegovina s Republikom Turkiye ostvaruje obim razmjene od 5,9 milijardi KM, s trgovinskim deficitom od 2,4 milijardi KM te prosječnom pokrivenošću uvoza izvozom od 43,5 posto, s trendom pada pokrivenosti.

“Snažna izvozno orijentirana turska privreda ima mnogo toga za ponuditi tržištu Bosne i Hercegovine. Posebno u kriznom periodu pandemije, nedostatka sirovina i rastuće inflacije na svjetskom tržištu, Bosna i Hercegovina nadomješta nedostatak ili visoke cijene važnih sirovina i roba široke potrošnje kvalitetnim i cjenovno konkurentnim alternativama iz Turske. Tako je prošle godine snažno porastao uvoz roba iz Turske u BiH i dostigao vrijednost od 1,1 milijardi KM, dok je izvoz BiH u Tursku bio 363 miliona KM, uz blagi trend porasta. Uvoz iz Turske vrlo je diferenciran, a vodećih deset tarifa su proizvodi metalne industrije na bazi bakra, aluminija, željeza i čelika, zatim proizvodi tekstilne industrije, svježe i suho voće te bijela tehnika”, veli Marinković i nastavlja:

“S druge strane, izvoz BiH u Tursku karakteriše skromnija struktura, gdje prvih deset tarifa nosi više od 72 posto izvoza. Radi se o nus-proizvodima metalne industrije – otpaci od željeza, čelika, bakra, te sljedećim proizvodima: sjedala, kraft-papir i karton, koks, ulje suncokreta, goveđe meso, proizvodi namjenske industrije itd. U periodu od januara do jula 2022. godine, bh. izvoz u Tursku je 187,8 miliona KM, a uvoz iz Turske 855,4 miliona KM, dok je struktura razmjene slična kao i prethodne godine. Unapređenje razmjene trebalo bi se usmjeriti na nastojanje da se pronađu kanali prodaje za bh. proizvode višeg stupnja prerade za koje postoji realna potreba – što vidimo na primjeru namještaja – sjedala, jer samo izvozom proizvoda s dodanom vrijednošću može se ublažiti stalno rastući deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Turskom. U periodu od januara do jula 2022. godine bilježi se najniža pokrivenost uvoza izvozom od samo 21,95 posto.”

(Anadolija)

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Close